Institucionalni istraživački projekt · 2025.–2029.
GEOSKLAD
Izrada koncepta geoinformacijskog skladišta podataka za podršku odlučivanju u očuvanju okoliša
Promatranje Zemlje proizvodi znatno više podataka o okolišu nego što ih se danas koristi. GEOSKLAD utvrđuje kako ih pohraniti i strukturirati da bi se na temelju njih doista mogle donositi odluke o okolišu.
EN | HR
48 mjeseci
studeni 2025. – rujan 2029.
4
okolišne teme
5
područja istraživanja u Hrvatskoj
7
ustanova
Nositelj
Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet
O projektu
Sateliti, prizemni senzori, meteorološke postaje i javni registri stvaraju goleme količine podataka o okolišu. Većina se nikada ponovno ne iskoristi jer je pohranjena u nekompatibilnim formatima, u izvorima koji nikada nisu bili osmišljeni da međusobno komuniciraju. GEOSKLAD postavlja pitanje što je potrebno da bi se ti podaci objedinili na jednom mjestu.
Kroz četiri godine projekt istražuje četiri okolišna fenomena u Hrvatskoj i koristi ih kao radni skup primjera: urbane toplinske otoke i urbanu vegetaciju u Zagrebu i Splitu, kakvoću vode Vranskog jezera kod Biograda na Moru te klizišta na lokacijama Šandrovec i Kutina. Pitanje nije samo što svaki skup podataka pokazuje sam za sebe, nego i kako su različite vrste podataka međusobno povezane te kakva bi struktura omogućila sustavu za potporu odlučivanju da se istodobno osloni na sve njih.
Glavni je rezultat nacrt — dokumentiran koncept geoinformacijskog skladišta podataka — zajedno s analizama, atlasima i metodama vizualizacije nastalima usput, koji ostaju dostupni drugim istraživačima i nakon završetka projekta.
Ciljevi
01
Koncept podatkovnog skladišta
Definirati što geoinformacijsko skladište podataka za potporu odlučivanju u okolišu mora sadržavati i kako treba biti strukturirano. Sve ostalo u projektu vodi prema tome.
02
Urbana toplina i urbana vegetacija
Kartirati toplinske otoke i vegetacijski pokrov u Zagrebu i Splitu iz satelitskih snimki, od svibnja do rujna, kroz cijelo trajanje projekta.
03
Kakvoća jezerske vode
Procijeniti optičke parametre kakvoće vode Vranskog jezera kod Biograda na Moru iz satelitskih snimki, tijekom cijele godine, a ne samo sezonski.
04
Klizišta i erozije
Pratiti klizišta na lokacijama Šandrovec i Kutina metodama fotogrametrije i daljinskih istraživanja, uz terenske kampanje dvaput godišnje.
05
Vizualizacija i atlasi rezultata
Objaviti digitalne atlase rezultata i izraditi alate proširene stvarnosti koji omogućuju da se prostorni podaci promatraju iznutra, a ne samo na plošnoj karti.
06
Istraživački i nastavni kapaciteti
Uvesti novi fotogrametrijski softver i XR laboratorij u nastavu fakulteta te otvoriti teme projekta diplomskim i doktorskim studentima.
Ključne aktivnosti
Projekt se provodi kroz osam radnih paketa. Radni paket 1 obuhvaća vođenje projekta i izvještavanje; sedam paketa niže čini istraživački rad.
Radni paket 2
Urbani toplinski otoci
Prikupljaju se i predobrađuju snimke sustava Sentinel-2 i Landsat za područja Zagreba i Splita, a zatim se klasificiraju kako bi se izračunali vegetacijski indeks, temperatura površine zemlje i kritički indeks okoliša za razdoblje od svibnja do rujna svake godine. Svaka godina projekta završava izvješćem o tome što su podaci te sezone pokazali.
Radni paket 3
Procjena kakvoće vode
Isti se satelitski sustavi koriste nad Vranskim jezerom kod Biograda na Moru tijekom cijele godine, uz procjenu optičkih parametara kakvoće vode iz kombinacija spektralnih kanala. Dobiveni godišnji niz pokazuje kako se koncentracije mijenjaju kroz sezone i iz godine u godinu.
Radni paket 4
Klizišta i erozije
Terenske kampanje na lokacijama Šandrovec i Kutina, dvaput godišnje, prikupljaju fotogrametrijske podatke koji se zatim obrađuju metodama računalnog vida i strojnog učenja. Rad se provodi u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom kako bi metode došle do struke, a istodobno služi kao nastavni materijal na predmetima iz fotogrametrije.
Radni paket 5
Vizualizacija i atlasi
Rezultati se prikazuju i klasičnim kartografskim proizvodima i metodama proširene i virtualne stvarnosti, u novom XR laboratoriju na fakultetu. Usporedno se rezultati vegetacijskog indeksa, temperature površine i kritičkog indeksa okoliša objedinjuju u digitalne atlase — po jedan za svaku godinu projekta — koji ostaju dostupni drugim istraživačima i poslije.
Radni paket 6
Analize i povezanost podataka
Svi podaci koje projekt prikuplja prolaze kroz višekriterijalne i GIS analize kako bi se utvrdilo koje su vrste podataka važne za koju vrstu odluke i kako su međusobno povezane. Upravo te povezanosti određuju kako podatke treba strukturirati prije nego što se uopće pohrane.
Radni paket 7
Koncept podatkovnog skladišta
Na temelju tih analiza projekt postavlja strukturu budućeg geoinformacijskog podatkovnog jezera i skladišta, koristeći vlastita četiri skupa podataka kao razrađen primjer. Koncept je osmišljen tako da se uskladi s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka, kako bi se kasniji rezultati na nju mogli povezati.
Radni paket 8
Diseminacija
Tim objavljuje radove u recenziranim časopisima i izlaže na međunarodnim konferencijama tijekom sve četiri godine te održava ove mrežne stranice. Diplomski i doktorski studenti rade na temama projekta, pa rezultati dolaze izravno do sljedeće skupine istraživača, a ne samo kroz publikacije.
Partneri
Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet
Nositelj projekta. Vodi rad na daljinskim istraživanjima, fotogrametriji i kartografiji.
Andrija Krtalić — voditelj projekta
Dubravko Gajski — klizišta i erozije
Vesna Poslončec Petrić — vizualizacija i atlasi
Sveučilište u Splitu, FESB
Višekriterijalne analize i strojno učenje nad objedinjenim podacima projekta.
Ljiljana Šerić
Sveučilište u Splitu, FGAG
Toplinsko ponašanje građevinskih materijala i analiza toplinskih otoka za područje Splita.
Sveučilište u Zadru, Centar za geoprostorne tehnologije
Praćenje stajaćih voda; doprinos radnom paketu o Vranskom jezeru.
Sveučilište Sjever
Odjel za geodeziju i geoinformatiku. Geoprostorne analize i digitalno modeliranje reljefa.
Državna geodetska uprava
Savjetuje o usklađivanju strukture podataka projekta s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka.
Hrvatski geološki institut
Surađuje na detekciji i praćenju klizišta na lokacijama Šandrovec i Kutina.
O ustanovama
Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet
Fakultet se bavi nastavom i istraživanjem u geodeziji i geoinformatici — izmjerom, fotogrametrijom, daljinskim istraživanjima, kartografijom i geoinformacijskim sustavima. Nositelj je projekta GEOSKLAD te provodi obradu satelitskih snimki, fotogrametrijsku izmjeru i kartografski rad, a u njemu će biti smješten i XR laboratorij uspostavljen tijekom projekta.
Sveučilište u Splitu — FESB i FGAG
Dva fakulteta Sveučilišta u Splitu donose komplementarne kompetencije. FESB se bavi umjetnom inteligencijom i distribuiranim sustavima u upravljanju okolišem te vodi rad na strojnom učenju i višekriterijalnim analizama. FGAG donosi znanja iz građevinarstva, arhitekture i geodezije te pokriva toplinsko ponašanje građevinskih materijala i područje istraživanja u Splitu.
Partnerski instituti i tijela javne uprave
Centar za geoprostorne tehnologije Sveučilišta u Zadru donosi iskustvo u satelitskom praćenju kopnenih voda. Odjel za geodeziju i geoinformatiku Sveučilišta Sjever doprinosi geoprostornim analizama i modeliranju reljefa. Državna geodetska uprava, koja održava Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka, savjetuje o načinu povezivanja rezultata projekta s njom, a Hrvatski geološki institut surađuje na terenskom praćenju klizišta.
Sufinancira Europska unija
Izneseni stavovi i mišljenja stavovi su i mišljenja autora i ne odražavaju nužno službene stavove Europske unije ili tijela koje dodjeljuje sredstva. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
GEOSKLAD — Izrada koncepta geoinformacijskog skladišta podataka za podršku odlučivanju u očuvanju okoliša. Provodi se na Sveučilištu u Zagrebu, Geodetskom fakultetu, u okviru Poziva za financiranje institucionalnih istraživačkih projekata. Studeni 2025. – rujan 2029.